Grad Daruvar je naselje s dugom urbanom povijesti, uskoro će navršiti dvije tisuće godina svojeg postojanja kao moderne cjeline, a njegova urbana jezgra mijenjala se u skladu s procesima koje su nosila različita povijesna razdoblja. Regionalno je središte županije u turizmu, te vinogradarstvu i voćarstvu.
Najstarije poznato naselje, smješteno pored ljekovitih geotermalnih izvora na prostoru daruvarske kotline datira od 4. stoljeća prije Krista, iako arheološki nalazi kazuju da su ovi krajevi bili nastanjeni već u kamenom dobu.

 

Za važnost koju ima kroz povijest, a i danas, neosporivu zaslugu imaju geotermalna vrela, čija je ljekovitost poznata od početka postojanja i života na ovim prostorima. Od vremena Rimljana, kada je ovdje obitavalo panonsko–keltsko pleme, koje su grčki i rimski pisci nazivali Iasi, u značenju ” Topličani” ili ” Iscjelitelji”, a sve prema velikom broju geotermalnih vrela s iscjeliteljskim svojstvima. Rimljani osnivaju svoje naselje pod imenom Aquae Balissae u značenju ”Vrlo jaka vrela”, tj. današnji Daruvar. Hrvati na ovo područje doseljavaju nakon propasti Zapadnog rimskog carstva i osnivaju naselje Probatica, kasnije Podborje.

Ipak, presudno za razvoj  grada i ljekovitih kupki bio je dolazak grofa Antuna Jankovića 1745. na ove prostore.
On je gradu dao oblik koji i danas ima, te ga odredio kao termalno lječilište. Antun pl. Janković mijenja hrvatsko ime naselja Podborje, u mađarsko Daruvar, u značenju Ždralov grad ili točnije Ždralov dvorac, prema prelijepom baroknom dvorcu koji je započeo graditi 1771. god.

Grof Janković naseljava svoje vlastelinstvo poljoprivrednicima i obrtnicima iz Hrvatske, Češke, Slovačke, Njemačke i Mađarske. Ovi prostori tako ponovo bivaju napučeni, s obzirom na dotadašnju rijetku naseljenost kao posljedicu ratova s Turcima. Doseljenicima je obećana besplatna zemlja i materijal za gradnju kuća.

No ono  čime su Jankovići obilježili svoje djelovanje, zasigurno je gradnja blatnih kupki na  ljekovitim geotermalnim izvorima. Kaptirano je nekoliko izvora i 1772. godine izgrađena prva, Antunova kupka. Time je Daruvar postao   poznato termalno lječilište sve do danas. Prirodni faktori vrela bili su presudni za taj kontinuitet lječilišta, a to je temperatura vode koja je 35 – 46°C  te bogatstvo mineralnog blata. Djelovanje termalne vode je fizikalno, biološko i kemijsko.
Od industrijskih objekata, od 1840. god. kad je sa radom započela Daruvarska pivovara, pa do 1918. godine, u Daruvaru je uz nju radila pilana i suknara, dok je glavna gospodarska grana bila šumarstvo.

Mnogo brže od industrije razvijala se trgovina i ugostiteljstvo, zaslugom uspješnog  rada termalnog lječilišta. Kotar Daruvar 1912. godine je imao 63 trgovca, 412 obrtnika, 68 ”sitničara”, 41 gostioničara i 92 krčmara. Takvom razvoju doprinijela je i izgradnja pruge Banova Jaruga – Daruvar – Barcs, otvorena uz nazočnost samog cara Franje Josipa 1897. godine.

Nakon Prvog svjetskog rata u Daruvaru djeluje i ciglana, ljevaonica željeza i tvornica strojeva, pletionica, staklana, tiskara i jedna električna centrala zvana ”munjara”.

U Domovinskom ratu grad Daruvar bio je jedan od glavnih točaka obrane Slavonije, a živote za domovinu je dalo 112 pripadnika MUP-a, HV-e i civila. U spomen žrtvama podignut je 1993. godine u parku grofa Jankovića Spomenik braniteljima Daruvara.  17. rujna se obilježava Dan branitelja Grada Daruvara i oslobođenje vojarne „Polom“.
Grad Daruvar čine Daruvar  i naselja: Daruvarski Vinogradi, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Markovac i Vrbovac.

Površina grada: 64 km2
Broj naselja: 9
Ukupan broj stanovnika: 11.633, a sam Daruvar ima 8.567 stanovnika
Nadmorska visina: 161 m
Sjeverna geografska širina: 45°35′
Istočna geografska širina: 17°15′
Srednja temperatura: 11,3°C
Godišnja razina padalina: 640,6 mm
Prosječna temperatura izvora tople vode: 39,2° do 47,5°C
Udaljenost do Zagreba: 130 km
Udaljenost do Osijeka: 140 km
Udaljenost do Jadranske obale: 300 km